galikanizam

galikanizam, pokret u Francuskoj koji je, iako ne uvijek pod tim nazivom, sve od početka trinaestog stoljeća, a s posebnim uspjehom u sedamnaestom stoljeću, nastojao ograničiti dominaciju Rimske crkve nad svjetovnom vlasti, kao i razna ograničavanja sloboda što su ih pape i rimska Sv. stolica uvijek iznova težili nametnuti francuskoj kruni i, potkraj tog razdoblja, parlamentu. Središnji se događaj zbio 19. ožujka 1682., kada je francuski kler, na uporno inzistiranje kralja Luja XIV.-og, donio proglas pod imenom Četiri galska članka. Povod donošenju proglasa bio je sukob oko Regalia, dokumenta što ga je Luj XIV. nametnuo francuskom kleru. Biskup Bossuet, koji je ugrubo i sastavio proglas, uspio je, s jedne strane, izbjeći raskid svih veza s Rimom, i s druge strane, priznati vrhovništvo kralja, što je Luj XIV. toliko žudio čuti. Francuska revolucija (1789-1794) i Građanski rat (1790) još su više utvrdili tzv. svjetovni galikanizam. Raspoloženje javnosti samo se nakratko okrenulo za vrijeme Napoleona, te neposredno prije Prvoga vatikanskog sabora (1870), na kojem se, proglašenjem papine nepogrešivosti, galikanizam odbacio kao neprihvatljivo učenje.