Groote, Gerhard (1340-1384), otac moderne pobožnosti (devotio moderna), rođen je u Deventeru u Nizozemskoj, studirao je u Parizu gdje je 1358. promoviran za magistra filozofije. Kasnije je studirao kanonsko pravo, a djelomice i medicinu i teologiju, a uz to se još bavio i magijom. Živio je raskalašeno, a nakon obraćenja Bogu (1374.) posvećuje se praktičnoj pobožnosti u službi Bogu i čovjeku. Pridružio se kartuzijancima i zaredio za đakona kako bi mogao javno propovijedati, odrekao se većeg dijela svoga imetka te se posvetio propovijedanju evanđelja. Kao propovjednik vodio je tešku borbu protiv izvanjske isprazne pobožnosti, protiv nemorala gradova, protiv heretičkih pokreta, protiv simonije i konkubinata klera i protiv nepoštivanja zavjeta siromaštva među redovnicima. Godine 1383. održao je Sermo de focaristis, propovijed u obliku traktata u kojoj je, oslanjajući se na praškoga kanonista Konrada iz Soltaua, ustvrdio da je težak grijeh prisustvovati misi nekoga notornog konkubinarca, isto kao kad bi neki biskup nekom takvom svećeniku dopuštao služiti misu. Nakon ove propovijedi, koja je u obliku traktata postala njegovo najraširenije djelo, bilo mu je zabranjeno propovijedanje jer je nakon toga đakonima zabranjeno propovijedanje.
U vrijeme svog obraćenja Groote je svoju gradsku kuću u Deventeru prepustio pobožnim ženama koje su, tražeći Boga, živjele zajedničkim životom. Slušajući Grooteove propovijedi, godine 1380./81. obratio se svećenik Florens Radewijns, oko kojeg se kasnije okupila skupina ljudi, laika i klerika, većinom istomišljenika i Grooteovih sljedbenika, koji su kasnije postali poznati kao braća zajedničkog života. Braća su, u duhu svojeg učitelja Grootea koji je odbijao prosjačenje i cijenio rad kao pomoć u krijeposti, zarađivala sve što im je bilo potrebno za zajedničko uzdržavanje prepisivanjem i uvezivanjem knjiga. Duhovno štivo, pogotovo čitanje Biblije, razmatranje i molitva ispunjavali bi uz rad vrijeme dana. Nasljedovanje Krista središnja je misao njihove pobožnosti. Uzor njihova zajedničkog života bila je bratska zajednica rane crkve. Uz posvećivanje duhovnoj disciplini i odbacivanju svjetovnih vrijednosti, posvetili su se i cijelom procesu obrazovanja. Poučavali su u obližnjim školama i osnivali vlastite škole.
izradio