Augsburška vjeroispovijest (1530), temeljna luteranska vjeroispovijest koju je na osnovi Lutherova učenja sastavio Philipp Melanchthon, kako bi objasnio vjernička opredjeljenja njemačkoga luteranskog plemstva. Vjeroispovijest je 25. lipnja 1530. pred carem pročitana na državnom saboru u Augsburgu i tako postala poznata pod nazivom Augsburška vjeroispovijest. Njezin ton i jezik namjerno su umjereni u nadi da bi car mogao priznati protestantizam.
Augsburška vjeroispovijest ima dvadeset osam članaka u dva dijela. Prvi dio sadrži dvadeset jedan članak u kojima se razlažu luteranska vjerovanja. Neka od njih slijede tradicionalnu katoličku doktrinu, primjerice nauk o Bogu, istočnom grijehu i krštenju. Druga su pak vjerovanja izrazito luteranska. Drugi dio sadrži sedam članaka o zloupotrebama u Katoličkoj crkvi koje su u luteranskim crkvama ispravljene. Nakon što je car Karlo V. opunomoćio neke rimokatoličke teologe da opovrgnu Augsburšku vjeroispovijest, Philipp Melanchthon je 1531. napisao Obranu augsburške vjeroispovijesti, iznova obrazlažući caru reformacijska gledišta o bitnim pitanjima vjere i življenja.
izradio