Heidelberški katekizam (1563), najpoznatiji katekizam reformirane tradicije reformacije, nastao je u želji da pomiri dvije struje među protestantima u vrijeme reformacije koje su imale različite stavove u pogledu Večere Gospodnje. Luterani su vjerovali u stvarnu i tjelesnu nazočnost Kristovu, dok su reformirani vjerovali samo u duhovnu nazočnost Kristovu u Večeri Gospodnjoj. Kako su ovi stavovi doveli i do sporova među protestantima, Frederick III., izbornik i vladar Palatinije, zadužio je profesora teologije Zahariju Uršina i gradskog propovjednika Kaspara Olevianusa iz Heidelberga da sastave katekizam prihvatljiv za obje strane.
Katekizam, tiskan u siječnju 1563., podijeljen je u tri dijela, pedeset dvije nedjelje i sto dvadeset devet pitanja i odgovora. Podijeljen je u pedeset dvije nedjelje kako bi se tijekom godine na jednom od nedjeljnih bogoslužja razmatralo po nekoliko pitanja i odgovora. Na hrvatskom jeziku katekizam je prvi put tiskan 1935. u izdanju Reformatske hrišćanske crkve kraljevine Jugoslavije a u prijevodu Ivana Štiba, župnika tordinačkog. Ponovno izdanje izašlo je u izdanju Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj 2000.
Heidelberški katekizam osnovni je priručnik u pripremi mladih za konfirmaciju u reformiranim crkvenim općinama u Hrvatskoj.