baptistička tradicija, uvjerenja baptista temelje se prvotno na duhovnoj naravi crkve, a praksa krštenja vjernika javlja se samo kao jasna posljedica. Baptistička teologija uključuje sljedeće teme:
Članstvo crkve. Crkva se sastoji od onih koji su nanovorođeni od Duha Svetoga i koji imaju osobnu i spasonosnu vjeru u Gospodina Isusa Krista. Osnova za crkveno članstvo je živo i izravno poznavanje Isusa Krista.
Narav crkve. Članovi crkve su Bogom udruženi u zajedništvo življenja i služenja pod Kristovim gospodstvom. Crkvu je moguće najjasnije promatrati u njezinu lokalnom očitovanju.
Vodstvo crkve. Krist je jedina glava crkve. Lokalna je crkva autonomna, a načelo vodstva ponekad je opisano kao ‘kongregacijski ustroj crkve’. Vođenje crkve pomoću razuma vjernika lokalne zajednice ne treba usklađivati s humanističkom koncepcijom demokracije, već s glasom Svetoga Duha u srcima članova u svakoj lokalnoj zajednici. Dok bi u strogo demokratskom ustroju vodstva crkve crkva bila ta koja upravlja, baptističko stajalište priznaje Kristovu vladavinu u crkvi kroz crkvu.
Obredi crkve. Jedina dva sakramenta su krštenje vjernika i Večera Gospodnja, iako bi u obrede bilo pogodno uvrstiti i propovijedanje.
Služba crkve. Služba je jednako široka kao i zajedništvo crkve, no ipak, u kontekstu vodstva izraz ‘služba’ odnosi se samo na one koji imaju odgovornost nadgledanja i poučavanja. Pastore (propovjednike) i đakone bira i postavlja lokalna crkva, iako se njihovo postavljanje često događa u širem kontekstu zajedništva baptističkih crkava. Baptistički duhovni vođa postaje se unutarnjim Božjim pozivom, koji, zauzvrat, prima potvrdu u izvanjskom pozivu crkve. Javno priznanje ovoga Božjeg poziva daje se službom ordinacije.
Ekumenstvo crkve. Baptističke su organizacije uglavnom dobrovoljne, kooperativne zajednice, bez pravne obvezujuće sile nad svojim članovima. To omogućuje da sloboda i zajednička akcija postoje u isto vrijeme. Zbog toga su baptističke denominacije jednostavno skup individualnih baptističkih crkava. Suradnja s drugim skupinama temelji se na odlikama svakog slučaja.